Plaće rastu, ali kupovna moć stagnira: što podaci iz 2024. zapravo govore?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim u veljači 2025., prosječna bruto plaća u Hrvatskoj porasla je za 8,4% u 2024. godini u odnosu na godinu ranije. Na prvi pogled, ovo je dobar signal — ali ekonomska analiza zahtijeva da pogledamo i drugu stranu jednadžbe: koliko je poraslo troškove života u istom razdoblju. Harmonizirana stopa inflacije (HICP) za Hrvatsku iznosila je 4,1% u prosjeku za 2024., što znači da je realni rast plaća iznosio otprilike 4,1%. Međutim, ovaj prosjek skriva bitne razlike između kategorija potrošnje. Cijene hrane porasle su za 5,8%, stanarine u gradskim područjima za 9,3% u Zagrebu i 7,1% u Splitu, dok su troškovi energije ostali relativno stabilni zahvaljujući reguliranim tarifama. Ukratko: zaposleni koji troše velik dio prihoda na stanovanje i hranu — što je slučaj s većinom mlađih radnika i obitelji s jednim primateljem prihoda — zapravo su osjetili stagnaciju ili pad stvarne kupovne moći, unatoč nominalnom rastu. Suprotno tome, kućanstva bez troška stanarine, poput starije populacije s vlastitim nekretninama, bilježe stvarni dobitak. Ovakva disagregacija podataka rijetko se pojavljuje u standardnim medijskim izvještajima, ali upravo ona otkriva tko zapravo profitira od rasta plaća, a tko ne. DZS metodologija mjeri prosjek — a prosjek, kao i uvijek, može maskirati duboke razlike unutar populacije.